POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI

Ličko - senjska županija je jedna od županija u političko - teritorijalnom sustavu Republike Hrvatske. Nalazi se između Primorsko - goranske županije na sjeverozapadu, Karlovačke županije na sjeveru, Zadarske županije na jugu i jugoistoku te Bosne i Hercegovine na istoku. Pripada većim dijelom Gorskoj Hrvatskoj i manjim dijelom Hrvatskom primorju, dvijema velikim geografski različitim fizionomsko - homogenim cjelinama Hrvatske. Ima središnji geografski položaj i važno spojno značenje unutar prostora hrvatske države. Položaj županije unutar Hrvatske je između južnog jadranskog i sjevernog podunavskog pročelja, odnosno na dodiru rubova velikih hrvatskih geografskih regionalnih cjelina Središnje Hrvatske, Sjevernog Hrvatskog primorja i Južnog Hrvatskog primorja, kao i zapadnih dijelova susjedne države Bosne i Hercegovine, ali i u središnjem dijelu relativno malog i uskog spojnog hrvatskog gorsko - planinskog dinarskog spleta.

Važnost Ličko-senjske županije u hrvatskom prostoru i izvan njega prvenstveno je određena funkcijom geoprometnog križišta između tri vodeća polarizacijska žarišta u državi - Zagreba, Rijeke i Splita, ali još i nekih drugih, kao što su Zadar i Karlovac, zatim pripadnošću njezina kontinentskog područja geostrateškoj i ekološkoj jezgri Hrvatske (Gorska Hrvatska) te autohtonim gospodarskim potencijalima sadržanim u poljodjelskim površinama, šumskom i vodnom bogatstvu, te turistički vrijednim područjima (priobalje), prostorima nacionalnih parkova i parkova prirode te porječjima krških rijeka. U tom kontekstu posebno mjesto pripada Velebitu, najdužoj i najistaknutijoj hrvatskoj planini, koja razdvaja prostor Županije na dva pročelja: primorsko i kontinentalno. Velebit je ujedno Park prirode i svjetski rezervat biosfere unutar kojega su dva nacionalna parka. Tu je i lička gorsko-krška zavala sa orografskim obodom Plješivice i Kapele, koja, zbog svoje geološko-geomorfološke predispozicije, predstavlja najveći prirodni spremnik kvalitetne pitke vode u Hrvatskoj, te izuzetno atraktivne rijeke Gacka, Lika, Una i Korana.

Prema broju i raznovrsnosti zaštićenih prirodnih objekata i lokaliteta Ličko-senjskoj županiji pripada jedno od vodećih, a po njihovu udjelu u ukupnoj površini, apsolutno vodeće mjesto među hrvatskim županijama (2.368 km2 ili 58% površine svih nacionalnih parkova i parkova prirode u Hrvatskoj). Među njima središnje mjesto imaju Nacionalni park Plitvička jezera, Nacionalni park Paklenica i Nacionalni park Sjeverni Velebit te Park prirode i svjetski rezervat biosfere Velebit. Prirodnu baštinu ove županije upotpunjuje bogatstvo raznolikosti drugih zaštićenih objekata prirode, kao što su novi parkovi prirode, strogi prirodni rezervati, posebni rezervati (floristički, šumske vegetacije i park šume), zaštićeni krajolici, zaštićene biljne i životinjske vrste i njihova staništa, hidrološki, geomorfološki i paleontološki spomenici prirode, spomenici parkovne arhitekture. Dobra očuvanost okoliša i značajnije neporemećena ekološka ravnoteža, najviše su izražene u zaštićenim područjima, kao i u onim dijelovima županije koji nisu bili dostupni uzročnicima devastacije. Krška polja, kroz koja teku izuzetno čiste rijeke, kao i okolne planine obrasle šumom, upotpunjuju ugođaj prirodnog i kultiviranog ruralnog krajobraza, neoštećenog industrijalizacijom i popratnim pojavama urbanizacije. Takvu vrijednost županijskog prostora upotpunjuje njezin primorsko-otočni dio kojem pripada jedan od ekološki najčistijih dijelova hrvatskog jadranskog akvatorija. Osobito je važno istaći da je cijelokupni prostopr Ličko-senjske županije prostor Krša dakle prostor izuzetne ekološke osjetljivosti.

U odnosu na istaknuti geografski položaj u hrvatskoj državi, s obzirom na slojevitu i višečlanu karakterizaciju prostora Ličko - senjska županija ima značenje:
- geostrategijskog prostora hrvatske države od važnosti za očuvanje hrvatske suverenosti i geografskog prostora integracije složenih dijelova hrvatske cjeline,
- prometno-infrastrukturnog integratora u hrvatskom prostoru,
- ekološke jezgre Hrvatske i tome sukladnih gospodarskih potencijala.

OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU

Ličko - senjska županija je najveća po površini teritorija među županijama u Republici Hrvatskoj (5.350,50 km2) te obuhvaća 9,46% državnog teritorija. Kao što samo ime ukazuje, ona se ne prostire isključivo u većem dijelu ličkog zaleđa, nego obuhvaća i veći dio planine Velebit i njegovo Senjsko - karlobaško priobalje, te također i sjeverozapadni dio najbližeg otoka Paga. To je nova političko - teritorijalna tvorevina, ali prostor s dugom tradicijom u političkom, društvenom i gospodarskom životu Hrvatske. Županiji pripada i dio teritorijalnog mora (596,63 km2 ili 1,9% hrvatskog morskog akvatorija), što ne povečava samo njegovu površinu, nego i značenje, te sa 2,29 km2 površine otoka čini 0,07% površine svih otoka Hrvatske.

U dužini od 100,16 km Županija graniči sa susjednom BiH što je 4,9% državne kopnene granične linije. Ličko - senjska županija obuhvaća 4 Grada (Gospić, Novalja, Otočac i Senj) i 8 Općina (Brinje, Donji Lapac, Karlobag, Lovinac, Perušić, Plitvička jezera (sjedište Korenica), Udbina i Vrhovine). Gotovo sve općine i gradovi imaju površinu veću od 100 km2.

PROSTORNO RAZVOJNE I RESURSNE ZNAČAJKE

Položaj i glavne fizionomske cjeline

Položaj Ličko-senjske županije između južnog - jadranskog i sjevernog - podunavskog područja hrvatske države daje joj posebno značenje. Većim dijelom pripada Gorskoj Hrvatskoj, a manjim dijelom Hrvatskom primorju, dvjema prirodno-geografski različitim, ali gospodarski komplementarnim fizionomsko - homogenim geografskim cjelinama Hrvatske. Zato se prema fizionomijsko-homogenim obilježjima Ličko-senjska županija sastoji od dvije veće i bitno različite prostorne cjeline: kontinentske ličko - gorske i primorske podgorsko - otočne cjeline, odnosno iz više krajobraznih jedinica s daljnjim unutarnjim međusobnim razlikama i odgovarajućim obilježjima.

Prirodna osnova i resursi

U pogledu prirodnih sustava vrijednosti i resursa Ličko - senjska županija raspolaže razigranim i raznolikim reljefom, čistim zrakom, rijekama, jezerima, morem, obalom, pašnjacima, livadama, šumama, obradivim površinama i otvorenim privlačnim krajolicima, toliko potrebnim današnjem čovjeku razvijenijih i gusto naseljenih urbaniziranih područja. Ovako vrijedni i očuvani resursi temelj su razvitka gospodarskih djelatnosti koje u svom djelovanju imaju obvezu očuvanja ekosustava.

Obala i more

Ličko-senjska županija dijelom pripada području jadranskih županija Republike Hrvatske. Dužina kopnene obalne crte u Gradu Senju i Općini Karlobag iznosi oko 110 km, a u Gradu Novalji, koja obuhvaća sjeverozapadni dio otoka Paga i pripadajuće otoke i otočiće Škrda, Veli Dolfin, Mali Dolfin, Veli školj (Tonar) ukupna dužina obalne crte je oko 90 km. Dakle, dužina cjelokupne obalne linije Ličko-senjske županije iznosi oko 200 km. Ličko-senjskoj županiji pripada 596,6 km2 površine hrvatskog jadranskog teritorijalnog mora. Privlačno more i u znatnoj mjeri sačuvane njegove izvorne vrijednosti, razvedena obala u velebitskon priobalju, na otoku Pagu i na drugim manjim pripadajućim otocima i otočićima s brojnim uvalama, plažama i drugom prikladnom obalom za kupanje i pristajanje (a tome se mogu dodati još šumovit i gol planinski masiv Velebita, te prekrasni i raznoliki, atraktivni, specifični, posebno privlačni prirodni i kulturni krajolici), koje treba više od svega čuvati i primjereno koristiti, podobni su za odmor i rekreaciju, odnosno za razvitak turizma.

U tom kontekstu može se ustvrditi da Velebitski (Podgorski) kanal i planinski masiv Velebita, kao Park prirode i svjetski rezervat biosfere, a u vršnom području i kao Nacionalni park Sjeverni Velebit, te na krajnjem jugu dio Nacionalnog parka Paklenica, koliko međusobno razdvajaju Ličko-senjsku županiju, toliko prometnim otvaranjem i turističkim, rekreacijskim i edukativnim mogućnostima iskorištavanja dolaze u težište tog prostora. Pripadajuće dijelove obale otoka Paga omeđuju Paški kanal i Kvarnerić. Podmorje Ličko-senjske županije sastavni je dio njezinog prostora, nažalost vrlo slabo istraženo i vrednovano te ne postoje odgovarajuće karte i mjerodavni podaci.

Klima

Na području Ličko-senjske županije susreću se zračne mase, koje se gibaju iz Srednje Europe i kontinentalne unutrašnjosti zemlje prema Jadranskom moru i one u obratnom smjeru iz područja Jadranskog mora prema unutrašnjosti. Velebit ograničava toplinski utjecaj Jadranskog mora, ali ne može spriječiti prodor vlage s mora duboko u unutrašnjost. Zato je u ovoj županiji velika raznolikost u klimi pojedinih njezinih područja. U ličkom zaleđu istiću se umjereno kontinentalna i planinska, a u primorskom prostoru submediteranska i mediteranska klimatska obilježja. Unutar ličkog zaleđa velika raznolikost klime osobito dolazi do izražaja pod modifikatorskim utjecajem reljefa, jer su velike razlike između zatvorenih depresija (zavala, polja) i planina, prisojnih i osojnih padina, privjetrine i zavjetrine. Klima je oštrija i negostoljubivija od sjeverozapada prema jugoistoku. Tu su i niske zimske temperature, veće količine padalina, znatni sniježni nanosi.

Lička zavala je veliki rezervoar hladnog zraka odakle, osobito zimi, prema obali i moru puše snažna i hladna bura. Podvelebitsko podgorje i dijelovi otoka Paga imaju prevladavajuća submediteranska i mediteranska klimatska obilježja (manje padalina, ljetne suše, blaže zime), ali su pod negativnim utjecajem jake i hladne bure, osobito u zimsko doba godine. U Velebitskom kanalu slabiji je utjecaj maestrala i juga nego na otvorenom moru.